ENGLESKI ŠPIJUN (HEMPHER)

Ovaj tekst je najvećim dijelom prijevod iz Ejub Sabri pašine knjige Mirat-ul-haremejn. Ova knjiga je na turskom jeziku i ima 5 tomova. Nju je izdala istanbulska Izdavačka kuća “Matba’a-i Bahrije” 1301.-1306. godine po Hidžri.]

U vrijeme kada je Osmanlisko carstvo bilo dominantno, na Arapskom poluotoku je upravljao svakom državom službenik kojeg je izabrala država. Kasnije je svaka oblast, osim Hidžaza, pripala svakom ko ju je mogao oteti i vladati njom kao šejhovlukom.

Načela vehabizma, koja je Muhammed bin Abdulvehhab 1150./1737. godine počeo širiti su za kratko vrijeme zauzela politički format. Ona su se raširila po cijeloj Arabiji. Muhammed Ali paša, guverner Egipta, je kasnije, na zapovijed halife iz Istanbula, oslobodio Arabiju od njih sa egipatskom vojnom silom.

Abdul’aziz bin Muhammed bin Sa’ud, koji je vjerovao u vehabije, je 1205./1791. godine po prvi put najavio rat šerifu, Galib-efendiji, emiru Mekke. Oni su do tog vremena potajno širili vehabizam. Oni su ubijali i mučili mnoge muslimane, zarobljavali njihove žene i djecu, i silom prisvajili njihovu imovinu.

Muhammed bin Abdulvehhab je pripadao plemenu Beni Temim. On je rođen 1111./1699. godine u pustinji Nedžd, u selu Ujejne, kod jedne kasabice zvane Hurejmile. Umro je 1206./1792. godine. On je ranije išao u Basru, Bagdad, Iran, Indiju, i Damask, sa namjerom trgovanja, gdje je bio, zahvaljujući njegovom nasrtljivom držanju, nazvan imenom “šejh od Nedžda”. On je u ovim mjestima vidio i naučio svašta, i svezao svoj kalb za ideju da postane vođa. On se 1125./1713. godine susreo u Basri sa Hemferom (Hempher), jednim engleskim špijunom, koji je razumio da ovaj neiskusni mladić žudi da putem revolucije postane vođa. Hempher je sa njim uspostavio dugoročno prijateljstvo. On ga je inspirisao lažima i trikovima koje je naučio od engleskog Ministarstva za kolonije (Ministarstva komonvelta). Kada je on vidio da Muhammed uživa u ovim inspiracijama on mu je predložio da on (tj. Muhammed bin Abdulvehhab) osnuje novu vjeru.