ORAH-HRANLJIVOST
Malo je poznato u narodu da su orasi takozvano >>biljno meso<<, bogati dobrim bjelančevinama isto toliko koliko i meso. Pored toga,hranljiva vrijednost oraha je mnogo veća od hranljive verijednosti mesa, jermeso sadrži 60- 80 odsto vode, a orasi, prema stepenu suvoće, samo oko 7 odsto. Količina masti u srednje masnoj govedini iznosi oko 10 odsto,u cvinjetini 30 odsto, dok u orasima može biti i do 63 odsto. Osimtoga, orasi sadrže i 7-10 odsto ugljenih hidrata (šećer i skrob), dok meso praktičino nema ugljenih hidrata. Orasi su bogati energijom (kalorijama), odnosno džulima. Sto grama govodegmesa sadrži zavisno od količine masti 502—752 džula, odnosno 120—180 kalorija, 100 grama svijskog mesa daje oko 1.254 džula, odnosno 300 kalorija.Aista količina suvih oraha ili lješnika daje 2.717—2.842 džula, odnosno 650— 680 kalorija, dakle nekoliko puta više kalorija (džula) ima u orsima nego u mesu.
Kilogramoljuštenih oraha (jezgra) sadrzi oko 25.534 džula, odnosno 6.100 kalorija, tri puta više od iste količine mesa, skoro trostruko više nego hljeb, oko dvadeset puta više nego jabuke itd. Orahovo ulje po vrijednosti je ravno maslinovom ulju.
S obzirom na to da jezgro oraha sadrži dosta bjelančevina, koje potpuno mogu da zamijene bjelančevine iz mesa, stručnjaci za ishranu orah popularno nazivaju >>biljno meso<<.
Od vitemina jezgro oraha (suvo jezgro) sadrži vitamina C oko 3 mg odsto, vitaminaAoko 0,01 odsto, vitamina B1 oko 0,4mg odsto, vitamina B2 oko 0,17 mg odsto, vitamina B3 ili PP oko 1,1 mg odsto, vitamina B5 oko 0,8mg odsto, vitamina B6 oko 1mg odsto i celuloze (biljnih vlakana) oko 2,3 mg odsto.
Spoljna zelena ljuska oraha sadrzi, pored ostalog, mnogo vitamina C, zatim enzima (oksidaze) i juglana (jedna vrsta naftokinona) koji oksidacijom proizvodi crni kinon što daje ljusci oraha crnu boju. Od orahovih ljuski pravi se liker, a u mjesecu julu se od njih pravi slatko.
Od mineralnih sastojaka suvo jezgro oraha sadrži najviše kalijuma oko 525 mg odsto zatim fosfora oko 390 mg odsto, magnezijuma oko 134.
STRPLJIVOST
Strpljivost spada u etičke vrline muslimana i ona je njegovo životno sredstvo. O ovoj lijepoj osobini pored niza Kur’anskih ajeta govore i brojni hadisi:
- Strpljivost je ključ spasa.
- Najveći junak je onaj ko se savlada u srdžbi, a najbliži
Allahu teala onaj ko oprosti a ima mogućnost da kazni. Strpljivost je oružje muslimana kojim vodi borbu kroz život i kojim brani istinu. A kada se završi ovaj svijet, strpljive i izdržljive čeka velika nagrada: Samo oni koji budu strpljivi biće bezračuna nagrađeni