KRASTAVAC-HRANLJIVOST
Krastavac ima najmanju enrgetsku vrijednost od svih vrsta povrća, jer sadrži oko 90 odsto vode. Najviše se upotrebljava u sirovom stanju i kao salata i konzervisano biološki ukiseljeno.
Krastavac ima malu hranljivu vrijednost zbog visokog sadržaja vode. U 100 grama krastavca ima oko 156,5 džula, odnosno 14 kalorija, isto kao zelena salata, spanać, zelje i blitva.
Krastavac sadrži 11 mg odsto vitamina C, znatne količine vitamina A i vitamina B grupe i nešto karotina (provitamina a). Ima nešto šećera, sluzi i drugihmaterija.Odmineralnih sastojaka najviše jekalijuma 173 mg u 100 grama krastavaca. Od mineralnih sastojaka još sadrži gvožda 0.8mg, kalcijuma oko 16 mg,mangana, fosfora 30mg i joda.Uzto, krastavac sadrži i jednu materiju slicnu. Količinski odnos kalcijuma prema fosforu iznosi 0,50 odsto.
Krastavcisu za potrosnju najbolji kada su zdravi, jedri, sočni, slatki i bez gorčine. Ako je krastavac gorak, prije upotrebe treba odbaciti vršni dio jer se gorčina nalazi baš u tom dijelu.
Salata i sok od krastavaca djeluju na smanjenje šećera u krvi, pa se zbog toga preporucuju osobama koje boluju od šećerne bolesti.S obziromna to da krastavac sadržimalu količinu šećera pogodan je i kao dijetalna hrana pri lijećenju gojaznosti.
Sjeme krastavce, koje treba oprati, osušiti istucati, koristi se samo od zrelih krastavaca. Čajevi od sjemena zrelih krastavaca dobro su sred stvo protiv zapaljenja mokracne bešike, za bolji rad bubrega i bolje izlučivanje mokraće. Kafena kašika sjemena krastavca prelije se šoljomvode i kuva 6—8minuta.Ovaj čaj ima jednako djejstvo kao čaj od sjemena dinje i lubenice.
Sjeme krastavca djeluje kao i sjeme bundeve, efikasno protiv glista. Uzme se 30—60 grama sjemena, dobro istuca i pomiješa sa šećerom i vodom i pojede ujutru natašte. Poslije 1—2 sata treba uzeti sredstvo za čišćenje.