VJEROVANJE U KADER

Šesti imanski šart je vjerovati u kader to jeste, da su i hajr (dobro) i šer(zlo) od Allaha dželle šanuhu. Sve što biva, i dobro i zlo, biva Allahovom teala voljiom. Sve što ljude zadesi, dobro i zlo, dobit i gubitak, korist i šteta Allahova dželle šanuhu je odredba. Jezički (kader) znači mjerenje, propis i naredba. Nosi i značenje veličine i množine, mnogobrojnosti. Kaderom se naziva Allahova dželle šanuhu želja, još u ezelu, za postojanjem nečega. Samo stvaranje, postojanje nečega čije se postojanje htjelo, naziva se kada (ili kaza). Kaza i kader su ponekad sinonimi. Prema tome, kaza označava Allahovu dželle šanuhu želju u ezelu za stvaranje svega, od ezela do ebeda (vječnosti).Akaderom se imenuje sve stvoreno i njihova dostatnost, odnosno da su stvoreni u pravojmjeri i nisu mogli biti stvoreni ni kao manje niti kao veće. Allah dželle šanuhu, oduvijek, od ezela zna za sve što je i što će biti stvoreno i to Njegovo znanje zove se (kada i kader). Stari grčki filozofi su to nazivali inajet-i ezelijje. Svaki bitak pojavljuje se, upravo, iz kazaa. Sukladno znanju u ezelu, i postojanje svih stvari naziva se kada i kader. Radi vjerovanja u kader treba dobro znati i vjerovati da je Allah dželle šanuhu, stvaranje nečega poželio još u ezelu i da je to stvorio onako kako je poželio, uz nemogućnost da je moglo biti veće ilimanje. Nemoguće je nepojavljivanje nečega za što je On htio da se pojavi i obrnuto.

SAVJET

Resulullah-sallallahu alejhi ve sellem-je rekao, “Kada se u mom ummetu (među muslimanima) raširi fitna (smutnja, intriga) onaj ko se u to vrijeme bude držao mog sunneta će dobiti nagradu ekvivalentnu onoj koju će dobiti stotinu šehida (boraca koji su poginuli na Allahovom dželle-šanuhu putu)”. U vrijeme kada su u porastu izmišljena objašnjenja Kur’ani kerima (tefsiri) i otpadničke vjerske knjige, koje su napisali ireligiozni ljudi, i kada se muslimani upućuju na krivi put, oni, koji slijede prave vjerske knjige koje su napisali alimi pravoga puta, koji se zove ehli sunnet, će dobiti iste nagrade koje će biti date stotini šehida. Alimi bilo kojeg od četiri mezheba (to jest, hanefi, maliki, šafi’i i hanbeli mezheba) se zovu alimi ehli sunneta. Njihov vođa (reis) je imam a’zam Ebu Hanifa. Ovi alimi su zapisali ono što su čuli od ashaba kiram, koji su im rekli ono što su oni čuli od Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem.