KOJE JE BIO MEVDUDI?

Mevdudi je jedan od unuka hodže Kutubuddina Mevduda Češtija jednog od velikana češtijje tarikata. Hazreti Mu’inuddin-i Češti iz Edžmira je bio Kutubuddinov halifa, jedan od onih kojima je on naredio i dao dozvolu da vode ljude koji hoće da nauče. Kutbuddin Mevdudi je preselio na ahiret 527/1132. godine u Češtu. Češt je jedno selo kod Hirata. Mevdudi je rođen 1321/1903. godine u Hajdarabadu. On je umro 1399/1979. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. On je počeo da zarađuje za svoje životne potrebe kao novinar. On je počeo da sa svojom prvom knjigom, Džihad u islamu, širi svoje revolucionarne ideje. Kada je ova knjiga prevedena na arapski jezik ona je počela uticati na Hasanovo-el-Bennino razmišljanje, navela ga je da se pobuni protiv vlade u Egiptu, i da bude ubijen. Mevdudijeva nedovoljnost u znanju je donijela bezbrojnim ovakim muslimanima materijalnu i duhovnu smrt zato što nijedan alim islama nije nikada ni bio zainteresovan za politiku ni razmišljao o revoluciji. Oni su vodili narod na pravi put znanjem i savjetovanjem. Oni su znali da se islam ne širi revolucijom već znanjem, pravdom, i lijepom naravi (ahlakom). Mevdudi je nastojao da svojim razumom riješi sve glavne principe islama i uvijek se je udaljavao od alima islama i islamskog znanja. Ako neko pažljivo osmotri njegove knjige on će lako viditi da se on borio da raširi svoje lične ideje kao islam. On stavlja islam u razne oblike kako bi ga adaptirao modernim oblicima vlada. On je oblikovao islamovu instituciju hilafeta u skladu sa njegovom maštom i napao na skoro sve halife. Iskorijenjivanje alima islama i shodno tome islamskog znanja od strane Engleza i njihovih sluga je olakšalo širenje njegovih nenormalnih ideja. Neznalice (džahili) koje nisu na nivou da mogu čitati i razumjeti knjige alima islama spremno misle da je on alim i mudžahid. Njegove političke misli se smatraju kao ekstenzivno islamsko znanje.