ŠTA PREKIDA POST(1)

Jesti ili piti nešto korisno to jeste, unijeti kroz usta u stomak nešto hranljivo, ljekovito, narkotično (što uspavljuje) ili nešto što opija, imati ili biti prisiljeni da imamo seksualni odnos u mjesecu ramazanu - kada znamo da postimo, i kada smo, prije svanuća prethodnog fedžra zanijjetili da postimo za sobom povlači i kaza (kasnije napaštanje dana za dan) i keffaret [ili kaznu]. [Keffaret za post je oslobađanje roba. Onaj ko ne može osloboditi roba mora da bez prestanka postiti šezdeset dana. Nakon šezdeset dana on onda mora da naposti - na kaza, svki dan koji nije postio]. Prema ovoj definiciji pušenje prekida post i za sobom povlači oboje, i kaza i keffaret, zato što čvrste i tečne čestice dima idu zajedno sa pljuvačkom u stomak. Ako, nakon puštanje krvi kupicama (medicinsko davanje krvi), i ogovaranja, za koje se sigurno znamo da ne kvare post, svjesno jedemo - misleći da nam je post pokvaren, naš post će biti pokvaren i povlačiće za sobom i kaza i kefaret. Ako neko ko je nakon zore u Ramazanu zanijjetio da posti učini prije dahve nešto - što će prekinuti njegov post, po dvojici imama su i kaza i keffaret potrebni. Po Imam-i a’zamu je samo kaza potreban. Ako neko jede i pije nakon dahve keffaret nije potreban prema sve tri imama. Kazna keffareta je potrebna za oskvrnuće časti i dostojanstva mubarek Ramazana. Keffaret je kazna za svjesno prekidanje posta u Ramazanu koji je sahih prema sve četiri mezheba. Prema tome, ako hanefija namjerno prekine post za koji je zanijjetio poslije fedžra (zore), ili ako ga je zanijjetio prije fedžra ali je prisiljen da ga prekine, ili ga mora prekinuti radi nekog uzura (šeri’atski opravdanog razloga), on ne mora da čini keffaret s obzirom da je u šafi’i mezhebu šart (uslov) prije zore (fedžra) zanijjetiti. Kada prekinemo kaza, zavjetni ili nafilu post nećemo činiti keffaret. Ako neko, ko je učinio nešto - što za sobom povlači kaza u u jednom danu Ramazana, uradi opet, to isto, namjerno, drugi dan, on će morati učiniti keffaret.

ZNAKOVI EHL-I SUNNETSKOG PUTA

Allah dželle šanuhu je zadovoljan muslimanima koji vjeruju shodno i'tikadu ehl-i sunnneta. No postoji nekoliko uvjeta ovakvog vjerovanja. Učenjaci Ehl-i sunneta ih ovako objašnjavaju:

1. Vjerovati u šest uvjeta imana. (U Allaha dželle šanuhu, u meleke, u kitabe, u poslanike, u ahiret i da je i dobro i zlo od Allaha dželle šanuhu

2. Vjerovati da je posljednja Allahova dželle šanuhu objava Kur'an-i kerim, Allahova riječ.

3. Mu'min ne smije sumnjati u svoj iman.

4. Neophodno je voljeti sve ashabe koji su povjerovali Poslaniku i vidjeli ga u toku života. Ne smije se ružno govoriti protiv četverice halifa, njegovog ehl-i bejta ili njegovih supruga.

5. Ibadete ne treba smatrati dijelom imana. Treba vjerovati u Allahove zapovijedi i zabrane i ne treba zvati kafirima muslimane koji ne izvršavaju odredbe vjere zbog ljenosti. Oni koji ne pridaju značaja haramima i koji se izigravaju sa vjerom, ostaju bez vjere.

6. Ne treba proglašavati kafirima one koji se nazivaju

7. Treba klanjati za svakim imamom za koga se zna da javno ne griješi. Ova odredba se odnosi i na emire i valije koji predvode džume i bajram namaze.

8. Muslimani ne smiju izdati zapovijedi svojih predpostavljenih i svojih vođa. Hurudž ili izdaja prouzrokuje mnoge fitne i propasti. Za njih treba moliti da čine dobro i lijepo ih upozoriti na eventualne greške.

9. Dozvoljeno je i muškarcima i ženama da bez obzira da li za to postoji razlog ili ne čine mesh preko mestvi. Mesh se ne može uzeti preko bosih nogu ili čarapa.

10. Treba vjerovati da je mi'radž Poslanika sallallahu alejhi ve sellem bio i tijelom i dušom. Oni koji kažu da je mi'radž bio samo dušom, izlaze iz ehl-i sunneta.

Mu'mini će vidjeti Allaha dželle šanuhu u Džennetu. Na Sudnjem danu će se poslanici i dobri ljudi moći zauzimati za druge. Postoji ispitivanje u kaburu. Kaburski azab se odnosi i na dušu i na tijelo. Kerameti evlija su istina. Keramet su nadnaravne pojave koje se suprotstavljaju zakonima fizike i koji se dešavaju u tolikom broju da se ne mogu zanijekati. Duše u kaburu čuju šta govore i rade živi. Učenje Kur'ana ili neki drugi vid ibadeta čije sevabe možemo slati umrlima, čine da im se kaburski azab olakša ili ukloni. Vjerovati u sve navedeno su predznaci i'tikada ehl-i sunneta.