VREJEME POČETAK I IFTAR ZA POST(1)

U knjizi Rijad’un’nasihin piše [Značenje (odnosno meal) jednog ajeti kerima iz sure Bekara kaže], “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijeli konac od crnog.” Kasnije je dodata riječ fedžrin, da naznači da ovi konci predstavljaju dnevno svjetlo i mrak noći. Vidimo da post započinje kada se, kao konci, bjelina dana može razlikovati od tame noći.” U knjigama Medžma’ul-enhur iHindijje piše, “Prema većini alima hanefi mezheba vrijeme imsaka počinje, dakle mora se zapostiti, kada se pojavi bjelina na bilo kom dijelu horizonta. [Šest do deset minuta] nakon vremena imsaka, kada kada se bjelina - kao konac - rasprostrani na horizontu, počinje vrijeme sabah namaza. Ovako se ponašati je obazrivost. [To jest, bolje je i pažljivije je]. Post i namaz onih koji slijede ovaj proces je sahih prema svim alimima. Međutim, ako se počne postiti iza vremena imsaka biće sumnjivo. Vrijeme imsaka se može pronaći astronomskim proračunima i ono je zapisano u kalendarima (takvimima). Međutim, danas, u nekim kalendarima je - kao početak posta - napisano drugo vrijeme (koje je 10 minuta nakon vremena imsaka), ili čak, kada se na horizontu pojavilo i crvenilo. Post svih onih koji slijede ove nove kalendare nije sahih (nije ispravan). Razlika između ova dva vremena, to jest, početka posta i sabah namaz, je oko deset minuta i to vrijeme se naziva ihtijat zeman (vrijeme predostrožnosti). Nije ispravno opisati - ovo vrijeme - kao temkin (vrijeme opreznosti). Autor knjige Bahr-ur-raik nas informiše da je mekruh odgađati post do sumnjivog vremena. Prije svega, post koji je započet nakon pojave crvenila, nije ni u kom slučaju sahih. Prvi takvim u Osmanlijskoj državi je napravljen 987. godine po Hidžri [1528. godine nove ere].

VJERSKI REFORMATORI-SEJJID KUTB (1)

8. članak knjige Vjerski reformatori u islamu

Sejjid Kutb, jedan od vjerskih reformatora ovog stoljeća, se takođe skoro u svim svojim knjigama divi Ibni Tejmijji i Muhammedu Abduhu. On, na primjer, u svojoj knjizi Budućnost je islamova(Future is Islam’s) samo veliča riječ “islam” a ne objašnjava šta on razumije iz te riječi, ili, kojem on mezhebu pripada. On ovako piše na devedeset četvrtoj stranici:

“Duhovni vođa koji je ratovao u prvom redu onih, koji su štitili islamske zemlje od invazije tatara, je bio imam Ibni Tejmijje.”

Ako je on mislio, kada je rekao “tatara”, na Džingizovu imperiju - kada su Georgijanci (Kavkaza), Perzijanci, i Tatari, u vojsci čuvenog kafira Hulaga, 565. godine po Hidžri napali i porušili i spalili Bagdad, i poklali na stotine hiljada muslimana - Ibni Tejmijje još nije bio ni rođen. Ibni Tejmijje je rođen 661. godine po Hidžri u Harranu. U knjizi pod naslovom Islam Ansiklopedisi, (u 5. dijelu), piše da mu je dodijeljeno da propovijeda (va’zi) o džihadu protiv Mongola, a 699. godine je, kao propovijednik, bio u pobjedi nad Mongolima u Šakhabu u blizini Damaska. U knjizi Mir’at-i Kainat, na njenoj 137. stranici piše, “Hulagov unuk, sultan Mahmud Gazan han je 694. godine po Hidžri postao vladar. On je te godine na savjet njegovog vezira Emira Nevruza postao musliman, zajedno sa 400.000 Mongola, uključujući njegove komandante, vezire, i vojnike. On je te godine [u mjesecu Ramazanu] postio i učio Kur’ani kerim.” Na 930. stranici knjige Kisas-i Enbija piše, “Gazan Mahmud han je napisao egipatskom sultanu Nasiru da sa njim počne sarađuje i bratski radi kako bi islam postao još jači. Nasir, koji je bio jedan od turkmenskih sultana, ga nije poslušao. Nasirovi vojnici su opljačkali okolicu Mardina. Gazan han je na to 699. došao u Haleb. U Humusu je Nasirova vojska poražena. Gazan je ostavio komandanta Kapćaka i jedan broj ratnika da zauzmu Damask. On se vratio u svoju zemlju. Nasir je regrutovao vojnike u Egiptu i poslao ih u Damask. Kada je to Kapćak čuo on je napustio opsadu Damaska i vratio se nazad.”